SIMPTOMI:

Bolest zahvata sve nadzemne delove biljke i krtole, od početka vegetacije.
Na lišću se javljaju sitne pege, prvo po ivicama a zatim se šire prema sredini, zahvatajući veći deo lista. Na površini lista pege dobijaju mrku boju a na poleđini, u pegama se javlja beličasta skrama. To su reproduktivni organi parazita.
Na stablu biljke, pege su ovalnog oblika, u početku maslinaste a kasnije mrke boje.
Na krtolama su prepoznatljiva plavo - smeđim površinska udubljenja. Na preseku krtole, u unutrašnjosti ispod pega tkivo ima smeđe - rđastu boju. Obolele krtole obično naseljavaju saprofitni mikroorganizmi, zbog čega one trunu i imaju neprijatan miris.

RAZVOJ BOLESTI:
Uzročnik bolesti se sezonski, iz godine u godinu, prenosi se zaraženim biljnim ostacima pre svega zarazenim krtolama.
Kiše pogoduju početnom razvoju ove zaraze (prodiranje u biljno tkivo). Za dalji razvoj (unutar biljnog tkiva) je neophodna temperatura. Na kraju ciklusa se pojavljuju rasplodni organi čije spore se prenose vetrom na nove biljke i biljne organe. Tokom godine brzina širenje bolesti zavisi od vremenskih uslova.

ŠTETNOST:
Bolest može izazvati delimičnu ili potpunu defolijaciju biljke i dovesti do njenog uginuća. Dovodi do značajnog umanjenja prinosa krtola kao i njenog kvaliteta.

MERE BORBE

Preventivne mere borbe

Pre svega treba koristiti zdrav sadni materijal (krtole).
Treba poštovati bar trogodišnji plodored na parceli.

Hemijske mere borbe

Folijarno, u polju se koriste sledeći preparati na bazi: Bakra  (Nordox 75 WG, Kocide 2000, Neoram 37,5 WG, Cuprablau Z, Cuprocaffaro, Cuproxat), Mankozeba (Prevent 80 WP, Manfil, Mankogal, Mankosav),Metiram (Polyram DF, Plato DF) , Mankozeb+Metalaksila (Ridomil MZ, Supernova, Alijansa), Mankozeba+Cimoksanil ( Profilux, Viloksan), Cimoksanil (Cymbal, Cisko, Vokal C), Cimoksanil+Famoksadon (Sphinx MZ***), Ciazofamid (Ranman top), Valifenalata sa M-mankozebom, Plus-sa bakrom (Valis M, Valis plus)...

NAPOMENA:

 (***) - preparati koji su izbačeni sa liste za upoterbu te se teško mogu naći

Krompir sigurno uginjava od plamenjače. Merama borbe, bile preventivne ili hemijske, mi mu produžavamo životni vek. Samim tim i prinos koji biljka može da ostvari.
Treba se bazirati na preventivnu upotrebu fungicida, jer kada plamenjača udje u usev ishod je neizvestan.

napisao: kapetan

Vojislav Savić , dipl. ing. za zaštitu bilja.