Biljke mogu da usvajaju materije iz spoljašnje sredine preko korena i lista. Folijarno, biljke usvajaju aktivne materije pesticida, sredstava za ishranu biljaka, biostimulatore. Folijarnom primenom aminokiselina koje se nalaze u preparatu Amiksol kroz stomine otvore, preko floema dospevaju do svih delova biljke gde pospešuju deobu ćelija i izduživanje ćelija i organa.
Kakvu ulogu za biljke igraju aminokiseline?
Aminokiseline kao sastavni deo proteina imaju vrlo važnu ulogu u biljnim ćelijama. Svih 20 aminokiselina imaju svoju specifičnu funkciju u biološkim ciklusima biljke: stimulišu fotosintezu, usporavaju procese i snagu biljke.
Biljke, za razliku od životinja, imaju sposobnost da sintetišu sve aminokiseline. Za sintezu im je potrebna velika količina energije, pa u stresnim situacijama kao što su suša, mraz, grad, visoke temperature, napad bolesti i štetočina, sinteza bude smanjena ili onemogućena.
Kako deluju aminokiseline iz preparata Amiksol?
L-Aminokiseline koje se nalaze u preparatu Amiksol su biljnog porekla dobijene mikrobiološkom hidrolizom. Folijarnom primenom one se direktno uključuju u metabilizam biljke i ugradjuju u proteine koji učestvuju u regeneraciji biljaka.
Primena Amiksola u stresnim situacijama i u situacijama kada biljka ima veću potrebu za aminokiselinama (intezivni vegetativni porast, formiranje i rast plodova), utiče na ubrzan oporavak i stvaranje povoljnih uslova za rast i razvoj biljke.
Amiksol sadrži 16% slobodnih aminokiselina. Posebnim postupkom hidrolize materijala biljnog porekla, korišćenjem enzima bakterija dobijene su slobodne L- aminokiseline koje su biološki aktivne i imaju veoma značajnu ulogu u metabolizmu biljaka.
Kako Amiksol deluje?
Kada se biljka nalazi u stanju stresa usled visoke ili niske temperature, neadekvatnog vodnog režima, poremećene ishrane, oštećenja od grada, štetočina, bolesti, sinteza aminokiselina i proteina je smanjena.
Primenom AMIKSOLA slobodne L – aminokiseline brzo prolaze kroz ćelijsku membranu i direktno se uključuju u sintezu proteina usled čega se biljka brzo oporavlja.
Na šta sve utiču aminokiseline iz Amiksola?
Aminokiseline koje se nalaze u AMIKSOL-u se brzo apsorbuju kroz stome i uključiju u metabolizam biljke. One utiču na:
Sintezu proteina, jer su prekursori za njihovo formiranje. Sadrže i kiselu i baznu grupu ponašajući se kao puferi, tako da održavaju pH biljne ćelije odgovarajućim. Izvor su azota za biljku, i to u obliku mnogo pristupačnijem nego neorganski azot.
Otpornost na stresne uslove (kao sto su visoke, niske temperature, niska vlažnost vazduha, mrazevi, napadi insekata, poplave, jaki vetrovi). Nanošenje pre, za vreme i posle stesnih uslova oporavlja i vraća u normalu fizološke funkcije.
Fotosintezu (Amino kiseline su fundamentalne za formiranje vegetativnog tkiva i sintezu hlorofila. Veća koncentracija hlorofila znači intezivnije procese fotosinteze. Visok nivo fotosinteze obezbeđuje brži i jači rast biljke, a sa povećanom koncentracijom hlorofila i biljke su zelenije).
Pokrete stoma: Stome regulišu vodeni režim biljke, apsorpciju mikro i makro elementa kao i razmenu gasova. Kada su stome zatvorene fotosinteza je na niskom nivou i transpiracija je redukovana. Metabolički balans biljke je tada negativan. Aminokiseline favorizuju otvaranje stoma.
Polinaciju i formiranje plodova. Povećavaju klijavost polena i dužinu polenove tube.
Fitohormone – Amino kiseline su prekursori i aktivatori fotohormona.
AMIKSOL sadrži 16% slobodnih, biljnih L-aminokiselina. AMIKSOL je dobijen enzimskom hidrolizom visoko kvalitetnih biljnih proteina. U procesu hidrolize korišćeni su enzimi PGP bakterija – proteinaze koje u procesu fermentacije razlažu proteine do aminokiselina koje su u L – obliku.
Ovaj tehnološki postupak ima niz prednosti u odnosu na hemijsku hidrolizu kada se koriste jake kiseline i proteini od životinja ( meso, dlaka, perije, koža) od kojih nastaju aminokiseline u L i D obliku. Biljke ne mogu da ugrađuju u svoje proteine aminokiseline koje su u D – obliku i kao takve nisu korisne za biljke.
Kada i u kojoj količini primenjujemo Amiksol?
Amiksol se koristi folijarno ili preko sistema kap po kap:
1. Ratarske kulture
U količini 2-3 l/ha u fazi intenzivnog rasta 2 puta u toku vegetacije. Može se meašati sa pesticidima.
2. Povrće i cveće
U količini 1-2 l/ha svakih 10–15 dana.
3. Voćarstvo
U količini 2-3 l/ha u sledećim fenofazama:
Posle cvetanja.
Po formiranju plodova veličine oraha.
U fazi promene boje plodova.
4. Sistem kap po kap
2-3 l/ha putem sistema kap po kap, 3 do 4 puta u toku vegetacije.
5. U stresnim uslovima
3–4 l/ha