STETNOST

Virus crtičastog mozaika pšenice se rasprostire u Severnoj Americi, Evropi i na Bliskom Istoku. 

Crtičasti mozaik može pričiniti značajne gubitke u proizvodnji pšenice, naročito ozime kada dođe do masovne infekcije pre zime. 

Virus crtičastog mozaika pšenice je patogen većeg broja vrsta iz porodice trava. 

Pored pšenice od gajenih Poaceae prema virusu crtičastog mozaika pšenice osetljivi su i ječam, ovas, raž i kukuruz.  

SIMPTOMI

Kod obolelih biljaka ovaj virus se manifestuje u vidu crtičastog mozaika, pojačanog bokorenja, zaostajanja biljaka u porastu, smanjenju

broja klasaka, zrna po klasu i apsolutne težine.   

Mozaik se ispoljava u vidu hlorotičnih crtica između nerava na lišću. 

Hlorotične crtice mogu biti različite dužine do 2-3 cm, a po boji od bledo zelene do žućkaste. 

Formira se manji broj klasaka i zrna u klasu, a zrna su znatno sitnija, što sve utiče na prinos. 

CIKLUS RAZVOJA  

U nas su kao prenosioci (vektori) ovog virusa utvrđene eriofidne grinje (Aceria tosichella i Aceria tulipae). 

Po žetvi pšenice grinje i virus se održavaju na samoniklim biljkama pšenice, kao i na brojnim vrstama iz porodice Poaceae, sa kojih u jesen

ponovo bivaju prenete na ozimu pšenicu. 

Grinje prenosioci Aceria spp. su veoma sitne (oko 0,25 mm) pa ih vetar lako prenosi.   

Ove grinje usvajaju virus samo kada su u stadijumu lutke i dalje ga mogu prenositi i kao lutka i kao odrasla grinja. 

Grinja usvaja virus za najmanje 15 minuta.

Virus se održava u vektoru preko 9 dana. 

Vektor ne prenosi virus na potomstvo - trans - ovarijalno.   

Za umanjenje prinosa ozime pšenice značajne su jedino infekcije koje se ostvare pre zime.  

MERE BORBE

Da bi se izvegla stetna pojava ovog virusa treba:

sejati manje osetljive sorte, 

unistavanje samoniklih biljaka, korova (narocito iz porodice trava)

kasnija setva ozimih zita,

sto ranija setva jarog zita….